Vaša deca sada imaju virtuelnu nastavu, da li je to dovoljno ili je potrebno za njih osmisliti i virtuelnu učionicu?

MaxMedica

Tvoja zdrava podrška

Vaša deca sada imaju virtuelnu nastavu, da li je to dovoljno ili je potrebno za njih osmisliti i virtuelnu učionicu?

Od 16.03. u skladu sa vanrednim stanjem proglašenim zbog pandemije koronavirusom, vrtići i škole su zatvoreni.

Prva pomisao roditelja čija deca idu u vrtić bila je ko će čuvati njihovu decu dok su oni na poslu (jer „baka-deka“ servis takođe nije dostupan, ni preporučljiv).

Roditelji one malo starije dece, školaraca imali su drugu temu za razmišljanje: kako će njihova deca nadoknaditi propušteno gradivo i kako im sačuvati radne navike sada kada neće biti domaćih, kontrolnih i pismenih zadataka. Njihova briga je delimično rešena time što je Ministarstvo prosvete već pripremilo posebno adaptiran obrazovni sadržaj u skladu sa planom i programom nastave i učenja, koji se emituje na programima javnog servisa, ali ostala je ona druga briga koja se odnosi na to kako motivisati decu da pažljivo prate nastavu na TV programu i nastave da uče kao da je učitelj/nastavnik stvarno tu i treba da ih oceni za stečeno znanje.

Pedagog iz našeg stručnog tima će dati svim roditeljima školske dece nekoliko korisnih saveta (koraka) kako bi izostanak iz škole i redukovan nastavni program što manje uticao na sticanje obrazovanja i očuvanje radnih navika dece.

Savet 1. Razgovarajte sa svojom decom i ukoliko su oni suviše mladi da shvate situaciju, objasnite im na adekvatan način šta se trenutno dešava u zemlji i svetu i zašto će u narednim mesecima morati da nastavu pohađaju kod kuće. Nemojte ih previše uplašiti, ali važno je da i oni shvate ozbiljnost situacije i da to što oni treba da budu veći deo dana kući (bez svojih školskih drugara, izleta, rekreativnih nastava, proslava rođendana, odlazaka u bioskop i dr.) je trenutna situacija koja će proći, ali za to vreme je jako važno da oni podjednako uče, a možda i više nego kad idu redovno u školu.

Savet 2. Kako je nastava koja se emituje putem TV programa dosta kraća nego što je to slučaj kada deca idu u školu, poželjno bi bilo da se ta razlika u vremenu iskoristi u cilju sticanja nekih novih znanja i veština koje su u skladu sa afinitetima i interesovanjima deteta (učenje stranog jezika, crtanje, sviranje nekog instrumenta i dr.). To vreme se može provesti i u čitanju lektire koju su propustili ili ih tek čeka za ovo leto. Kako bi im u tom periodu dana i u školi bilo zabranjeno korišćenje telefona i računara, isto se mora primeniti i u kućnim uslovima.

Savet 3. Pokušajte da u delu svog stana u kom će deca pratiti nastavu putem TV programa simulirate uslove učionice tako što ćete im obezbediti stolicu i sto za rad (nikako nemojte dozvoliti da nastavni program prate iz kreveta ili fotelje, u ležećem položaju i uz telefon u rukama). Na stolu (ili njegovoj improvizaciji) neka i pre početka nastavnog programa bude sve spremno za taj radni dan i predviđene časove (sveske i knjige za odgovarajući predmet, olovke, gumice i drugi školski primer, kao i flašica vode kako ne bi ustajali non-stop od stola i gubili fokus). Ukoliko je neko od ukućana u to vreme u stanu, potrebno je da stvori mir đaku, utiša telefone i za vreme nastavnog programa ne skreće pažnju na sebe i ono što radi. Oni najmađi školarci, koji još uvek vole svoje igračke da nose sa sobom, neka ih ostave negde po strani (van vidnog polja) tokom trajanja virtuelne nastave.

Savet 4. Predložite svojoj deci da vode dnevnik u ovom periodu (ne elektronski, već u onaj pisani u svesci, kao u našim vremenima). Na taj način ne samo da će vežbati lepo izražavanje i pravopis, već će se i sami uvesti neki vid „samokontrole“ i bolje organizacije dnevnih aktivnosti, kako bi sadržaj koji pišu uveče za taj dan bio raznovrsniji i zanimljiviji. Ukoliko na ovaj vaš predlog odreaguju negodovanjem, dozvoljeno je i da im ponudite neki vid stimulacije kako bi pristali da redovno i posvećeno pišu dnevnik.

Savet 5. Fizičko vaspitanje je jedan od omiljenih predmeta svakog deteta (naročito dečaka), parkovi i igrališta trenutno nisu dostupna, ali ukoliko imate dvorište (koje pripada vašoj kući), terasu ili jednostavno veći stambeni prostor koji se može adekvatno da se provetri, organizujte im čas fizičkog vaspitanja, svakog dana. U zavisnosti od prostora, takav neka bude i odabir aktivnosti (u dvorištu mogu voziti trotinet, rolere, igrati se loptom), dok u kući ili stanu te aktivnosti mogu biti određene gimnastičke vežbe i igre sa loptom manjeg intenziteta. Nemojte im uskratiti fizičku aktivnost i ne zaboravite da je u zdravom telu i zdrav duh.

Savet 6. Bilo da i dalje idete redovno na posao ili radite iz svog stana, verovatno ste hronično umorni (uz dodatnu napetost zbog celokupne situacije), ali nađite ipak malo snage i vremena da svoje školarce saslušate šta su tog dana novo naučili, pomognete im vezano za neki zadatak, pustite ih da vam prepričaju šta su to pročitali tokom dana i dr. Iako je to nešto što svaki roditelj treba svakog dana da radi, sada u ovoj vanrednoj situaciji to je naročito bitno. Možda to ne pokazuju, ali i deci je cela situacija vrlo neobična, neke od njih je i uplašila, te im je vaša podrška sada još važnija za pravilan psihički razvoj.

Savet 7. Svim roditeljima je poznato da ishrana bogata ugljenim hidratima deci daje dodatnu energiju, ali potrebno je tu energiju na neki način „kanalisati“ u usmeriti je ka željenim aktivnostima, kao što je npr. učenje. Zato se uz balansiranu ishranu (adekvatan unos proteina, ugljenih hidrata i masti), posebno preporučuje i unos omega-3 masnih kiselina iz ribe ili ribljeg ulja. Veliki broj studija je potvrdio uticaj omega-3 masnih kiselina na kognitivne sposobnosti deteta. One podstiču intelektualni razvoj, pospešuju koncentraciju i doprinose uspešnijem učenju. Veći unos esencijalnih masnih kiselina može povoljno delovati kod hiperaktivnosti i poremeđaja pažnje kod dece, dok njihov nedostatak u ishrani može izazvati probleme s pamćenjem, ekceme kože, različita upalna stanja u organizmu, alergije i probleme sa kardiovaskularnim sistemom. Važne su za pravilnu funkciju moždanih ćelija, u razvoju mentalnih i kognitivnih funkcija, govoru, učenju, pamćenju i koncentraciji. One su vrlo bitne i za očuvanje zdravlja očiju i prilagođavanje vida pri različitim uslovima osvetljenja. Kako bi se organizam snabdeo dovoljnom količinom ovih esencijalnih masti, neophodno je konzumiranje ribe minimum 3 puta nedeljno ili unošenje ovih nutrijenata putem dodataka ishrani (suplemenata).

Ostanite zdravi,
Vaša stručna redakcija
MaxMedica


Ostavite komentar

Svi komentari se proveravaju pre objavljivanja
Vaš vodič ka zdravim navikama

Tvoja zdrava podrška

You have successfully subscribed!